Najčešće postavljana pitanja
1. Zašto klima preko ljeta toči vodu iz unutarnje, a preko zime iz vanjske jedinice?
Voda je u stvari kondenzat koji nastaje na hladnim djelovima klime. Ljeti koristimo hlađenje i unutarnja jedinica je hladna, pa se na njoj kondenzira vlaga iz zraka, a zimi, kada koristimo grijanje, vanjska jedinica je hladna, pa za vlažnih dana počinje iz nje teći voda. Količina vode ovisna je o vlazi u zraku i snazi uređaja i može (ljeti) biti i do dvije litre po satu.
2. Zašto klima u grijanju ponekad prestane sa radom i napravi jedan čudan zvuk (nešto kao: pšššš)?
To je trenutak kada klima ide u odleđivanje - tzv. defrost. Normalan ciklus, do kojeg dolazi kada su vanjske temperature niske i koji služi zato da bi se vanjska jedinica oslobodila eventualnog leda koji se na njoj nakupio. Obično traje 3-4 minute i ponavlja se jednom na sat, ali i to ovisi o modelima.
3. Zašto klima slabo grije kad je niska vanjska ili unutarnja temperatura?
Klima nije električna grijalica, već toplotna pumpa. (pogledati na stranici Općenito o klima uređajima). Niske temperature uzrokuju nizak tlak plina, a tada klima slabije grije. Zbog toga treba zimi, za najhladnijih dana, ostaviti uređaj da i preko noći održava neku minimalnu sobnu temperaturu (16-17 C), kako bi ujutro mogao početi sa podizanjem temperature. Na taj način ćete bolje grijati prostor, a potrošiti ćete manje struje, nego da ga palite samo povremeno.
4. Koja je razlika između klasičnog klima uređaja i invertera?
Pogledati na Općenito o klima uređajima.
5. Zašto se iz unutarnje jedinice povremeno čuje pucketanje?
To je diletacija plastike. Kada klima postigne zadanu temperaturu, sa radom prestaje samo vanjska jedinica, a unutarnja nastavi recirkulirati zrak. Mijenjanjem temperature kućišta, dolazi do širenja ili stiskanja plastike pa se to čuje kao neko pucketanje.
6. Zašto ponekad klima ima neugodan miris?
Razlog je u bakterijama koje su se preko ljeta nakupile na isparivaču. U takvom slučaju potrebno je napraviti servis kod kojeg će se isparivač dezinficirati.
7. Što je godišnji servis i zašto se naplaćuje?
Godišnji servis je pojam koji često buni ljude u svezi garancije. Da bi netko dao višegodišnje jamstvo, potrebno je taj uređaj periodično pregledati da bi se otklonili neki potencijalni problemi koji se javljaju u radu uređaja. Potrebno je lužinom isprati odvod, dezinficirati isparivač, ispuhati kondenzator vanjske jedinice, prekontrolirati tlak plina i temperaturu ispuha. Kao ni kod auta, takvi servisi nisu uključeni u cijenu samog uređaja, nego se naknadno naplaćuju. Obično se cijene kreću oko 50 Eur i obavljaju se obično jednom godišnje, ali i češće odnosno rjeđe, u ovisnosti u kakvim uvjetima uređaj radi.
8. Zašto servisirati klimu koja radi?
Čestice sitnije od prašine prolaze kroz filtere (koje, pretpostavljam, povremeno čistite) i lijepe se po rešetkama isparivača. Osobito čestice nikotinskog dima, dima od mirisnih svijeća i krutih čestica iz auspuha. Time se radi sloj izolacije, te smanjuje protok zraka i prijenos topline. Skraćuje se vijek trajanja klime jer je opterećenija), povećava potrošnja struje, smanjuje kapacitet grijanja i hlađenja.
Na ventilatorima se nakupi sloj plijesni, ili prašine i smanjuje protok zraka.
Bez obzira na sate i uvjete rada klima uređaja, tokom godina, na njima se talože bakterije. Kod split sistema nisu zabilježeni slučajevi legionele, ali je pojava nezgodna zbog lošeg mirisa koji iz klime izlazi, a i alergičari znaju reagirati kašljucanjem i upalama grla i sinusa.
Tokom rada, postoji mogućnost da se na spojevima, uslijed vibracija, gubi mala količina plina. Korisnik to može primjetiti najčešće kad je već iscurila količina koja bitno može ugroziti uređaj.
Taloženjem sluzi u odvodnim cijevima lako može doći do začepljenja, pa u jednom trenutku voda prelije preko unutarnje jedinice po namještaju, što nije baš lijepo iskustvo.
9. Što spada u redovni servis klima uređaja?
Obavezno:
Unutarnja jedinica 1. rastavljanje plastika unutarnje jedinice i njihovo pranje (uključujući filtere) 2. pranje isparivača namjenskom kemikalijom za skidanje nečistoća 3. dezinfekcija isparivača nekim antibakterijskim sredstvom 4. ispiranje odvoda kemikalijom za odvode 5. kontrola temperature ispuha
vanjska jedinica 1. čišćenje kondenzatora (onih saća sa stražnje strane) kemikalijom ili barem njegovo propuhivanje komprimiranim zrakom 2. pranje kućišta 3. kontrola dotegnutosti vijaka 4. kontrola pritiska plina
Po potrebi:
1. rastaviti unutarnju jedinicu da bi se došlo do ventilatora i njegovo čišćenje 2. staviti neko sredstvo za miris, da bi se "ubio" smrad kemikalija koje su korištene 3. zamijeniti baterije daljinskog upravljača i korigirati sat na njemu 4. izmjeriti napon napajanja i struju kompresora 5. vanjske nosače mjestimice pošpricati farbom ili cinkom u spreju, ukoliko su počeli korodirati 6. popraviti kakav otkačeni odvod, zavoj kojim su zamotane cijevi i slične sitne popravke
10. Kako na nas utječe novi zakon o upravljanju i održavanju zgrada
Ove dane su najčešća pitanja o novom zakonu o kojem zapravo nitko od nas ne zna kako će u praksi izgledati njegova primjena. Za sad znamo kako zakon izgleda i na snazi je od 1.1.2025.
"Uvode se novčane kazne za izvođenje građevinskih radova koji narušavaju statiku zgrade te za zatvaranje balkona i ugradnju uređaja
na uličnu fasadu zgrade, kao i kazne za nemarne upravitelje, suvlasnike i predstavnike suvlasnika. Konačnim prijedlogom Zakona
zabrana ugradnje klima uređaja odnosi na pročelja koja gledaju na ulice i trgove, a ne više na sva pročelja."
"Za upravitelje prekršajne kazne iznose od 700 eura do 5.500 eura, a za suvlasnike prekršajne kazne iznose od 400 eura do 10.000
eura. Prekršaji se odnose na ometanje radova obnove i nužnih radova, ugradnji klima uređaja na ulična pročelja i zatvaranje balkona te
kratkoročni najam i najam za radnike bez suglasnosti kvalificirane većine suvlasnika."
"Za izvođače nezakonitih radova (zatvaranje balkona, ugradnja klima na ulična pročelja i sl.) prekršajne kazne iznose od 5.500 eura do
10.000 eura."
Link na izvor gore iznesenih podataka
U mom slobodnom tumačenju (koje može i ne mora biti točno) u praksi to znači da se više niti jedna klima na višestambenoj zgradi koja gleda na ulicu ne smije ne samo ugraditi, nego ni zamijeniti novom na istu poziciju. Na sve upite komunalnom redarstvu odgovori su - NE MOŽE! jer ni oni nemaju pojma kako će se taj zakon u praksi provoditi i nitko ne želi dati nikakvu suglasnost. Dakle, jedina alternativa Vam je ugradnja vanjske jedinice na pod balkona ili na neku stranu koja ne gleda prema ulici. U protivnom, dovoljno je da imate samo jednog susjeda koji Vas ne voli, da on pošalje anonimnu prijavu komunalcima sa fotografijama i da oni moraju izaći na teren po prijavi. A tada ćete Vi kao vlasnik prostora platiti 1-3.000 Eura a mi kao izvođači radova 5.500-10.000 Eura.
Složit ćete se da nitko od nas nije toliko lud da na sebe preuzme takav rizik.
Ovdje Vam je i link na kompletan zakon, ako Vas zanima više:
Konačni prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada
© kjukar.com 2001 - 2025